Home - News ( United States | United Kingdom | Italy | Germany ) - Football scores

Showing content from http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/smjer/ below:

Smjernice za pristup sadržaju mreže

Dokument Smjernice za osiguravanje pristupaènosti mrežnih sadržaja 1.0 prijevod je dokumenta Web Content Accessibility Guidelines 1.0. (http://www.w3.org/TR/WCAG10). Ovaj su dokument recenzirali èlanovi W3C-a i druge zainteresirane stranke, a potvrðen je i kao W3C preporuka. Ovo je službeni dokument i može se koristiti kao referenca i citirati. Uloga W3C-a u sastavljanju Preporuke jest da promièe njezino prihvaæanje u cilju poveæavanja funkcionalnosti i rasprostranjenosti
Mreže.

Jedina normativna inaèica ovoga dokumenta jest engleski izvornik koji se može pronaæi na mrežnim stranicama W3C konzorcija (http://www.w3.org/TR/WCAG10).

Prijevod kao takav može sadržavati pogreške.
Nalazi se na URL-u: http://www.ffzg.unizg.hr/infoz/dzs/smjer.

Preveli: Tea Fluksi, Krešimir Zauder (studenti na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu)

Prijevod slijedi terminologiju propisanu rjeènikom M. Kiša Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatièki rjeènik (2000).

Lektorirao: Tomislav Stojanov (mlaði asistent na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu)

Struènu terminologiju provjerio: Miroslav Milinoviæ (CARNet)

Oblikovao: Ante Jelušiæ (student na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu)

Urednica: Koraljka Golub (mlaði asistent na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu)

Ovaj dokument upuæuje na naèela pristupaènosti i oblikovanja. Neke od navedenih strategija odnose se na internacionalizaciju Mreže i rješavanje problema vezanih uz mobilni pristup. No, ovaj se dokument ne odnosi u potpunosti na srodne probleme drugih W3C aktivnosti, veæ je prije svega usmjeren na pristupaènost.. Molimo èitatelje da pogledaju službenu stranicu W3C-a koja se bavi mobilnim pristupom (W3C Mobile Access Activity home page) i službenu stranicu W3C aktivnosti vezanih uz internacionalizaciju (W3C Internationalization Activity home page).

Zbog stalnog napretka u izradi softvera, u ovom se dokumentu ne navode specifiène informacije o tehnologijama programa za pretraživanje. Takve informacije mogu se pronaæi na stranici Inicijative za pristupaènost Mreži (Web Accessibility Initiative).Vidi i ([WAI-UA-SUPPORT]).

Ovaj dokument sadrži i dodatak u kojem su sve provjerne toèke razvrstane prema temi i prioritetu, a povezane su s navodima u glavnom dokumentu. Obuhvaæene teme odnose se na multimediju, okvire (frames), forme (forms) i skripte. Dodatku se može pristupiti tablièno ili uz pomoæ popisa provjernih toèaka.

Poseban dokument pod nazivom ‘Tehnike za smjernice za osiguravanje pristupacnosti mrežnih sadržaja 1.0’ (‘Techniques for Web Content Accessibility Guidelines 1.0’ [TECHNIQUES]) objašnjava kako ostvariti provjerne toèke definirane u glavnom dokumentu. U Tehnikama se detaljno raspravlja u svakoj toèki, uz primjere u HTML-u (Hypertext Markup Language), CSS-u (Cascading Style Sheets), SMIL-u (Synchronized Multimedia Integration Language) te MathML-u (Mathematical Markup Language). Dokument takoðer sadrži tehnike za vrednovanje i testiranje, te kazalo HTML elemenata i atributa (i koje ih tehnike koriste). Dokument prati tehnološke standarde pa se može oèekivati da æe se nadograðivati èešæe od glavnog dokumenta. Imajmo na umu da svi preglednici i multimedijski alati možda neæe podržavati elemente opisane u Smjernicama (HTML 4.0, CSS1 i CSS2 vjerojatno neæe imati podršku).

‘Tehnike za smjernice za osiguravanje pristupacnosti mrežnih sadržaja 1.0’ samo su jedne od niza smjernica o pristupaènosti koje je objavila Inicijativa za pristup Mreži (Web Accessibility Initiative). Osim njih, postoje i ‘Smjernice za pristupacnost korisnickih agenata ’ (User Agent Accessibility Guidelines [WAI-USERAGENT]) i ‘Smjernice za pristupacnost alata za izradu Mrežnih stranica’ (Authoring Tool Accessibility Guidelines [WAI-AUTOOLS]).

Status dokumenta

Ovaj su dokument recenzirali èlanovi W3C-a i druge zainteresirane stranke, a potvrðen je i kao W3C preporuka. Ovo je službeni dokument i može se koristiti kao referenca i citirati. Uloga W3C-a u sastavljanju Preporuke jest da promièe njezino prihvaæanje u cilju poveæavanja funkcionalnosti i rasprostranjenosti Mreže.

Engleska inaèica ovoga dokumenta jedina je normativna inaèica. Prijevodi na drugim jezicima nalaze se na adresi http://www.w3org/WAI/WAI-WEBCONTENT-TRANSLATIONS. Popis pogrešaka u ovome dokumentu dostupan je na adresi http://www.w3org/WAI/WAI-WEBCONTENT-ERRATA. Molimo Vas da nove pogreške prijavite na adresu e-pošte wai-wcag-editor@w3.org.

Popis aktualnih W3C preporuka i ostalih dokumenata o tehnikama mogu se naæi na adresi http://www.w3org/TR.

Dokument je pripremljen u okviru W3C Inicijative za pristup Mreži (Web Accessibility Initiative.). Cilj radne skupine ‘Smjernica za osiguravanje pristupaènosti mrežnih sadržaja’ (Web Content Guidelines Working Group) raspravljen je u Pravilniku radne skupine (Working Group charter).

Dodatni popis provjernih toèaka dostupan je kao tablièni pregled ili kao popis provjernih toèaka.

Uzmite u obzir da nemaju svi korisnici mrežnih stranica iste radne moguænosti, uvjete i sposobnosti. Mnogi:

·        ne vide, ne èuju, ne mogu se kretati ili služiti odreðenim vrstama informacija;

·        imaju poteškoæa sa èitanjem ili razumijevanjem teksta;

·        ne mogu se služiti tipkovnicom ili mišem (ili ih nemaju);

·        imaju samo moguænost tekstualnog prikaza ili slabu vezu s internetom;

·        ne razumiju ili se ne služe bez poteškoæa jezikom na kojem je dokument napisan;

·        nalaze se u situacijama u kojima su im oèi, uši ili ruke usmjerene na druge aktivnosti (npr. u vožnji ili u radu u glasnoj okolini);

·        imaju stariju inaèicu preglednika, drukèiji preglednikili drukèiji operativni sustav.

Autori moraju imati u obziru navedene razlièite korisnièke moguænosti, uvjete ili sposobnosti prigodom oblikovanja stranica. Svaki odabir koji olakšava pristupaènost, ide u korist osobama s posebnim potrebama kao i cijeloj zajednici Mreže. Na primjer, koristeæi stilske predloške za nadzor nad fontovima i izbacivanjem FONT elemenata autori HTML-a uèinit æe svoje stranice pristupaènijim slabovidnima, a mnogima èesto skratiti vrijeme snimanja s Mreže (download).

Smjernice govore o problemima pristupaènosti i nude prikladna rješenja za oblikovanje mrežnih stranica. Pozivaju se na tipiène primjere (sliène ovome s fontovima) koji korisnicima s posebnim potrebama mogu predstavljati problem. Tako primjerice, prva smjernica objašnjava kako autori mogu uèiniti slike pristupaènijim osobama koje nisu u moguænosti vidjeti slike, onima koji koriste tekstualne preglednike koji ne podržavaju slike, te onima koji su iskljuèili prikaz slike zbog slabe veze s internetom. Smjernice ne predlažu izbjegavanje slika, veæ opisuju kako æe tekstualni ekvivalent slike uèiniti samu sliku pristupaènijom.

Kako ‘tekstualni ekvivalenti’ èine slike pristupaènijima? Obje rijeèi u izrazu jednako su važne:

·        Tekstualni sadržaj korisniku može biti prikazan (i) sintetiziranim govorom, (ii) Brailleovim pismom i (iii) vizualno predstavljenim tekstom (visually-displayed text). Svaki od ova tri mehanizma koristi drugo osjetilo – sluh za sintetizirani govor, dodir za Brailleovo pismo i vid za vizualno predstavljeni tekst – èime se informacija èini dostupnom osobama s razlièitim osjetilnim poteškoæama.

·        Da bi tekst bio koristan, mora imati istu funkciju ili svrhu kao i slika. Uzmimo, primjerice, tekstualni ekvivalent fotografije Zemlje iz svemira. Ako je svrha slike ponajprije dekorativna, tada tekst ‘Fotografija Zemlje iz svemira’ može ispuniti potrebnu funkciju. Ako je svrha ilustrirati odreðeni zemljopisni podatak, tada tekstualni ekvivalent to treba i prenijeti. Ukoliko korisnik može kliknuti na sliku kako bi dobio dodatne informacije o Zemlji, ekvivalentni tekst bi trebao glasiti ‘Informacije o Zemlji’. Prenese li tekstualni ekvivalent korisniku s posebnim potrebama istu poruku kao slika ostalim korisnicima, možemo ih smatrati paralelnim informacijama.

Tekstualni ekvivalenti, osim što pomažu korisnicima s posebnim potrebama, mogu pomoæi svim korisnicima u bržem pronalaženju stranica buduæi da tražilice (search engines) prilikom pretraživanja koriste tekst.

Dok autori mrežnog sadržaja osiguravaju tekstualne ekvivalente za slike i ostale multimedijske sadržaje, odgovornost je na korisnièkim agenatima (npr. preglednicima i pomoænim tehnologijama poput ekranskih èitaèa) da prikažu informaciju.

Ne-tekstualni ekvivalent teksta (ikone, snimljeni govor ili video snimka osobe koja prevodi tekst na znakovni govor) mogu uèiniti dokumente dostupnima osobama s poteškoæima u pristupu pisanom tekstu kao i osobama s kognitivnim poteškoæama, poremeæajima u èitanju ili s ošteæenjem sluha.

Ne-tekstualni ekvivalenti teksta mogu biti od velike pomoæi neèitaèima. Auditivni opis jedan je primjer ne-tekstualnog ekvivalenta vizualne informacije.

2. O pristupaènom dizajnu

Ove se smjernice odnose na dva opæa predmeta: kako osigurati prikladan prikaz i kako sadržaj uèiniti razumljivijim i lakšim za upravljanje.

2.1 Osiguravanje prikladnog prikaza

Prateæi ove smjernice, autori mogu oblikovati stranice da se prikladno uèitaju. Takve stranice ostaju pristupaène svima koji imaju fizièke, osjetilne i kognitivne poteškoæe, radna ogranièenja ili tehnološke prepreke. Evo nekoliko savjeta za prikaz stranica:

·        Odvojite strukturu od prikaza (vidi razliku izmeðu sadržaja, strukture i prikaza). Osigurajte tekst (i tekstualni ekvivalent). Tekstovi mogu biti dostupni gotovo svim preglednicima i korisnicima.

·        Oblikujte dokumente pristupaènima iako ih korisnik ne može vidjeti i/ili èuti. Osigurajte informaciju koja ima istu svrhu ili funkciju kao audio ili video, na naèine prilagoðene i drugim osjetilnim kanalima. To ne znaèi npr. izradu audio inaèice svih stranica jer se slijepi mogu služiti elektronskim èitaèem da bi imali pruženu informaciju.

·        Oblikujte dokumente koji se ne oslanjaju na samo jedan tip konvertera. Stranice bi trebale biti dostupne osobama bez miša, s malim monitorima, bez zaslona ili samo s glasovnim ili tekstualnim izlaznim podacima.

2.2 Oblikovanje razumljivog sadržaja jednostavnog za korištenje

Autori bi trebali uèiniti sadržaj razumljivijim i jednostavnijim za korištenje. To ne ukljuèuje samo jasan i jednostavan jezik veæ i razumljive mehanizme za navigaciju unutar i izmeðu stranica. Oblikovanje navigacijskih alata i orijentacijskih informacija poveæat æe dostupnost i upotrebljivost. Ne mogu se svi korisnici služiti vizualnim znakovima poput hipervezanih slika, klizaèa, okvira, navigacijske grafike, grafièkih preglednika itd. Takoðer, korisnici gube kontekstualnu informaciju kada imaju uvid samo u djeliæ stranice, te kada joj pristupaju rijeè po rijeè (uz pomoæ sintetiziranog govora ili Brailleovog pisma) ili segment po segment (malen prikaz, uveæan prikaz). Bez orijentacijskih informacija korisnici možda neæe biti u moguænosti razumjeti velike tablice, popise, izbornike itd.

3. Kako su smjernice organizirane

Ovaj dokument sadrži 14 smjernica tj. opæih naèela pristupaènog dizajna. Svaka smjernica sadrži:

·        Broj

·        Iskaz smjernice

·        Hiperveze za navigaciju smjernicama; tri hiperveze služe za navigaciju do sljedeæe smjernice (strelica prema gore), do prethodne smjernice (strelica na lijevo) ili do mjesta aktualne smjernice u tabeli (strelica prema gore)

·        Zašto koristiti smjernicu i skupine osoba kojima koristi

·        Popis definicija provjernih toèaka

Definicije provjernih toèaka u svakoj smjernici odreðuju kako se ta smjernica najèešæe primjenjuje. Svaka definicija provjerne toèke ukljuèuje:

·        Broj provjerne toèke

·        Iskaz provjerne toèke

·        Prioritet provjerne toèke; toèke 1. prioriteta naglašene su kroz uporabu stilskog predloška

·        Opcionalne informativne bilješke, objašnjene primjere i reference na srodne smjernice ili provjerne toèke

·        Hipervezu na odjeljak Tehnika ([Techniques]) u kojem se raspravlja o implementaciji i primjerima provjernih toèaka

3.1 Postavke dokumenta

U ovome su dokumentu korištene sljedeæe postavke:

·        Imena elemenata pisana su velikim slovima

·        Imena atributa citirana su i pisana malim slovima

·        Hiperveze definicija naglašene su kroz upotrebu stilskih predložaka

4. Prioriteti

Svaka provjerna toèka ima odreðenu razinu prioriteta dodijeljenu od strane Radne skupine, a temelji se na utjecaju te provjerne toèke na pristupaènost.

[1. prioritet] Autor sadržaja mora zadovoljiti ovu provjernu toèku. Inaèe æe jednoj ili više skupina osoba biti nemoguæe pristupiti informacijama u dokumentu. Zadovoljavanje ovakvih provjernih toèaka osnovni je uvjet korištenja dokumenata s Mreže za odreðene skupine korisnika.

[2. prioritet] Autor bi trebao zadovoljiti ovakve provjerne toèke. Inaèe æe jedna ili više skupina osoba imati poteškoæa pri pristupanju informacijama. Zadovoljavanje ovakvih provjernih toèaka uklonit æe znaèajne zapreke pri pristupu dokumentima.

[3. prioritet] Autor se može koristiti ovom toèkom jer æe u suprotnom jedna ili više skupina možda imati poteškoæa prilikom pristupanja informacijama. Zadovoljavanje ovakvih provjernih toèaka poboljšat æe pristup dokumentima na Mreži.

Neke provjerne toèke navode razinu prioriteta koja može u odreðenim (unaprijed nagoviještenim) uvjetima poprimiti drukèije vrijednosti.

5. Prilagoðavanje

U ovome dijelu odreðene su tri razine usklaðivanja sa smjernicama:

1.      Razina usklaðivanja "A" (A): svi 1. prioriteti provjernih toèaka su zadovoljeni

2.      Razina usklaðivanja "duplo A" (double A): svi 1. i 2. prioriteti provjernih toèaka su zadovoljeni

3.      Razina usklaðivanja "trostruko A" (triple A): svi prioriteti provjernih toèaka su zadovoljeni

Komentar. Razine usklaðivanja prikazane su slovima, a ne brojevima tako da ih se može bolje razumjeti kad ih se pretvara u govor.

Zahtjevi za usklaðivanja sa smjernicama moraju koristiti jedan od sljedeæih oblika:

Oblik 1: Navesti:

·        Ime smjernice: ‘Smjernice za osiguravanje pristupaènosti mrežnih sadržaja 1.0’

·        URL smjernica: http://www.org3/TR/1999/WAI-WEBCONTENT-19990505

·        Zadovoljene razine usklaðivanja: ‘A’ , ‘duplo A’ ili ‘trostruko A’

·        Doseg pokriven zahtjevom (site, stranica ili odreðeni dio sitea)

Primjer oblika 1. :

Ova je stranica usklaðena s W3C Smjernicama za osiguravanje pristupaènosti mrežnih sadržaja 1.0, dostupnima na adresi http://www.org3/TR/1999/WAI-WEBCONTENT-19990505, razina double A.

Oblik 2. : Na svakoj usklaðenoj stranici postavite jednu od tri ikone W3C-a, koja je hiperveza na odgovarajuæe W3C objašnjenje. Informacije o ikonama i naèinu stavljanja na stranice nalaze se na [WCAG-ICONS].

6. Smjernice za osiguravanje pristupaènosti mrežnih sadržaja

Smjernica 1. Osigurajte jednakovrijedne alternative auditivnom i vizualnom sadržaju

Osigurajte sadržaj koji kad je predstavljen korisniku ima istu funkciju ili namjenu kao i auditivni ili vizualni sadržaj.

Oni koji ne mogu dobiti slikovni, filmski, zvukovni i drugi sadržaj, ipak mogu primiti njihove ekvivalentne informacije . Takve informacije moraju imati istu svrhu kao i vizualni i auditivni sadržaj. Tako bi tekstualni ekvivalent ikone strelice prema gore povezane s kazalom mogao biti ‘idi do kazala'. U nekim bi sluèajevima trebao opisivati izgled vizualnog sadržaja (npr. kompleksne grafikone, oglasne ploèe ili dijagrame), ili sam auditivni sadržaj (npr. zvuèni uzorci kakvi se koriste u naobrazbi).

Ova smjernica naglašava važnost tekstualnih ekvivalenata ne-tekstualnog sadržaja (slika, presnimljenog zvuka, videa). Moæ tekstualnog ekvivalenta leži u moguænosti da se sadržaji mogu prikazati na naèine koji su pristupaèni osobama s razlièitim posebnim potrebama. Tekst se može poslati sintetizatoru govora ili prikazati na Brailleovom pismu te vizualno prikazati (u raznim velièinama) na zaslonu ili na papiru. Sintetizirani govor važan je za slabovidne i slijepe, te za one s teškoæama u èitanju koje obièno prate kognitivni poremeæaji, poremeæaji uèenja ili gluhoæa. Brailleovo pismo važno je za gluhoslijepe osobe kao i za one kod kojih je jedini senzorni poremeæaj sljepoæa.

Osiguravanje ne-tekstualnih ekvivalenata teksta korisno je osobito neèitaèima ili onima s poteškoæama u èitanju. U filmovima ili vizualnim prikazima, vizualne akcije poput neverbalne komunikacije nisu uvijek dovoljno popraæene auditivnim informacijama. Ukoliko se ne osiguraju takvi verbalni opisi vizualnih informacija, slabovidni i slijepi neæe moæi percipirati taj sadržaj.

Provjerne toèke:

1.1. Omoguæite tekstualni ekvivalent za svaki ne-tekstualni element (koristite npr., "alt", "longdesc" ili opis elementa). Ne-tekstualni elementi obuhvaæaju: slike, grafièke prikaze teksta (ukljuèujuæi simbole), tzv. regije na image map, animacije (npr. animirani GIF), minijaturne aplikacije (applets) i programske objekte, ASCII umjetnost (ASCII art), okvire, skripte, ikone i slike upotrijebljene za tekstualne oznake, grafièke tipke, zvukove (puštane sa ili bez korisnikove interakcije), zasebne auditivne dokumente i video. [1. prioritet]

U HTML-u uèinite, primjerice, sljedeæe:

·              Koristite "alt" za IMG, INPUT i APPLET elemente, ili omoguæite tekstualni ekvivalent OBJECT i APPLET elemenata.

·              Kod složenijeg sadržaja (npr. grafa) gdje "alt" ne omoguæuje kompletan tekstualni ekvivalent, koristite se "longdescom" s IMG-om ili FRAME-om, hipervezom unutar OBJECT elementa ili opisnom hipervezom.

·              Za image map koristite "alt" atribut s AREA-om, ili MAP element s A elementima (i drugim tekstovima) kao sadržajem.

Vidi i provjernu toèku 9.1. i provjernu toèku 13.10.

Tehnike za provjernu toèku 1.1.

1.2. Omoguæite više tekstualnih hiperveza za svaku aktivnu regiju na image map na strani poslužitelja [1. prioritet]

Vidi i provjernu toèku 1.5. i provjernu toèku 9.1.

Tehnike za provjernu toèku 1.2.

1.3. Omoguæite audio opise važnih informacija iz vizualnih snimki multimedijskih prikaza dok se korisnièki agenti ne budu mogli koristiti sintezom govora za èitanje tekstualnog ekvivalenta. [1. prioritet]

Uskladite audio opis s audio snimkom (kao u provjernoj toèki 1.4.). Vidi provjernu toèku 1.1. za informacije o tekstualnom ekvivalentu za vizualne informacije.

Tehnike za provjernu toèku 1.3.

1.4. Za sve promjenjive multimedijske prikaze (npr. filmove, animacije) osigurajte ekvivalentne alternative (npr. titlove ili audio opise vizualnih snimki). [1. prioritet]

Tehnike za provjernu toèku 1.4.

1.5. Dok korisnièki agenti ne poènu prikazivati tekstualni ekvivalent za hiperveze na image map, osigurajte više tekstualnih hiperveza za svaku aktivnu regiju u njoj. Vidi i provjernu toèku 1.2. i provjernu toèku 9.1.

Tehnike za provjernu toèku 1.5.

Smjernica 2. Ne oslanjajte se samo na boje

Pobrinite se da tekst i grafika budu razumljivi i kad su prikazani bez boja.

Ako na stranicama koristimo samo boju, osobe koje ne mogu razlikovati odreðene boje ili oni s ureðajima bez moguænosti njihovih prikaza, neæe primiti informaciju. Kada su boje prvog plana i pozadine previše sliène postoji moguænost da neæe biti dovoljnog kontrasta.

Provjerne toèke:

2.1. Osigurajte da su sve informacije koje se prenose bojom dostupne i bez njih. [1. prioritet]

Tehnike za provjernu toèku 2.1.

2.2. Osigurajte da su kombinacije boja prvog plana i pozadine u dovoljnom kontrastu kada ih promatra netko tko dovoljno ne razlikuje boje ili kada ih se gleda na crno-bijelom zaslonu.[2. prioritet za slike, 3. prioritet za tekst]

Tehnike za provjernu toèku 2.2

Smjernica 3. Pravilno upotrebljavajte oznaèivanje (markup) i stilske predloške (style sheets)

Oznaèujte dokumente pravilnim strukturalnim elementima. Kontrolirajte prikaz pomoæu stilskih predložaka umjesto elementima i atributima.

Nepravilno i nestandardno korištenje oznaèivanja ometa pristupaènost. Krivo korištenje oznaèivanja za prikaz (npr. korištenje tabela za dizajn ili zaglavlja za velièinu fonta) otežava korisnicima sa specijaliziranim softverom razumijevanje organizacije stranice. Takoðer, korištenje oznaèavanja za prikaz umjesto strukturalnog oznaèavanja za prenošenje strukture (npr. izrada tabele podataka sa HTML PRE elementima) otežava razumljiv prikaz stranica drugim ureðajima (vidi razliku izmeðu sadržaja, strukture i prezentacije).

Autori nerijetko pogrešno koriste elemente da bi postigli željeni uèinak formatiranja na starijim preglednicima. To može uzrokovati probleme pristupaènosti, te je potrebno uzeti u obzir je li uèinak formatiranja dovoljno važan da opravdava izradu dokumenta koji je nekim korisnicima nepristupaèan.

Autori ne smiju zanemariti prikladno oznaèivanje samo zato jer ih odreðeni preglednici ili pomoæne tehnologije neæe pravilno obraditi. Na primjer, prikladno je koristiti TABLE element u HTML-u za oznaèivanje tabliènih podataka, èak i ako se neki stariji ekranski èitaèi neæe moæi pravilno nositi sa tekstom (vidi provjernu toèku 10.3.). Pravilno korištenje TABLE-a i izrada adekvatnih tablica (vidi smjernicu 5.) omoguæuje softveru tablièni prikaz drukèiji od dvodimenzionalnih matrica.

Provjerne toèke:

3.1. Kada postoji prikladni jezik za oznaèivanje, radije koristite oznaèivanje nego slike za prenošenje informacija.[2. prioritet]

Na primjer, koristite MathML za oznaèivanje matematièkih jednadžbi, i predloške stranica za oblikovanje teksta i kontrolu izgleda. Takoðer, izbjegavajte korištenje slika za prikaz teksta, veæ umjesto toga koristite tekst i stilske predloške. Vidi smjernicu 6. i smjernicu 11.)

Tehnike za provjernu toèku 3.1.

3.2. Izraðujte dokumente koje standardne "gramatike" proglašavaju ispravnim. [2. prioritet]

Na primjer, ukljuèite izjavu o vrsti dokumenta na poèetku, koja se odnosi na objavljeni (published) DTD (npr. strogi HMTL 4.0 DTD).

Tehnike za provjernu toèku 3.2.

3.3. Koristite predloške stranica za kontrolu rasporeda i prikaza.[2. prioritet]

Na primjer, koristite CSS “font” svojstvo (property) umjesto HTML “font” elementa za kontrolu stila fontova.

Tehnike za provjernu toèku 3.3.

3.4. Koristite relativne, a ne apsolutne jedinice u vrijednostima atributa jezika za oznaèivanje i vrijednostima atributa stilskih predložaka. [2. prioritet]

Na primjer, u CSS-u koristite "em" ili dužine u postocima radije nego "cm" ili "pt" kao apsolutne jedinice. Koristite li apsolutne jedinice, provjerite je li prikazani sadržaj koristan. (vidi dio o provjeri ispravnosti)

Tehnike za provjernu toèku 3.4.

3.5. Koristite elemente zaglavlja za prikaz strukture dokumenta, ali ih koristite u skladu sa specifikacijama. [2. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite H2 kako bi prikazali podsekciju H1. Ne koristite zaglavlja za efekte fontova.

Tehnike za provjernu toèku 3.5.

3.6. Pravilno oznaèujte liste i elemente lista. [2. prioritet]

Na primjer, u HTML-u pravilno koristite OL, UL i DL.

Tehnike za provjernu toèku 3.6.

3.7. Oznaèujte citate. Ne koristite se oznaèivanjem citata za efekte oblikovanja kao što je uvlaèenje. [2. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite Q i BLOCKQUOTE elemente kako bi oznaèili kratke ili duže citate.

Tehnike za provjernu toèku 3.7.

Smjernica 4. Odredite koji se prirodni jezik koristi

Koristite oznaèivanje koje olakšava izgovor ili interpretaciju kratica ili teksta na stranom jeziku.

Kada autori oznaèuju promjene prirodnog jezika u dokumentu, sintetizatori govora ili èitaèi Brailleovog pisma mogu se automatski prebaciti na novi jezik, èineæi dokument pristupaènijim za višejeziène korisnike. Autori bi trebali definirati dominantan prirodni jezik dokumenta (kroz oznaèavanje HTTP zaglavlja), te osigurati objašnjenja kratica i akronima.

Uz to što pomaže pomoænim tehnologijama, definiranje prirodnog jezika dopušta tražilicama da naðu kljuène rijeèi i definiraju dokumente u željenom jeziku. Odreðivanje prirodnog jezika takoðer poboljšava èitljivost sadržaja Mreže svim osobama, što ukljuèuje i one s kognitivnim poteškoæama i gluhe osobe.

Kada kratice i promjene prirodnog jezika nisu definirane, moguæe je da se neæe moæi dešifrirati kod govornog ureðaja ili Brailleovog pisma.

Provjerne toèke:

4.1. Jasno definirajte promjene prirodnog jezika teksta dokumenta i svim tekstualnim ekvivalentima. Na primjer, u HTML-u koristite "lang" atribute. U XML-u koristite "xml:lang". [1. prioritet]

Tehnike za provjernu toèku 4.1.

4.2. Osigurajte objašnjenje svake kratice ili akronima u dokumentu, ali samo tamo gdje se prvi put pojavljuju. [3. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite "title" atribut ABBR ili ACRONYM elemenata. Osiguravanje proširenja glavnog tijela dokumenta takoðer pomaže u korištenju dokumenta.

Tehnike za provjernu toèku 4.2.

4.3. Definirajte primarni prirodni jezik dokumenta. [3. prioritet]

Na primjer, u HTML-u namjestite "lang" atribut HTML elementa. U XML-u koristite "xml:lang". Administratori poslužitelja trebali bi konfigurirati poslužitelje da iskoriste HTTP mehanizme koji pretražuju sadržaj, tako da korisnici mogu automatski dobiti dokumente na željenom jeziku.

Tehnike za provjernu toèku 4.3.

Smjernica 5. Oblikujte tablice koje se prikladno prikazuju.

Osigurajte da tablice imaju potrebne oznake tako da ih pristupaèni preglednici i korisnièki agenti mogu prikazati.

Tablice bi se trebale koristiti za prikaz tabelarnih informacija (tablice podataka), a inaèe bi se trebale izbjegavati, jer bitno otežavaju rad ekranskim èitaèima. (vidi provjernu toèku 10.3.)

Neki korisnièki agenti dopuštaju korisnicima da se kreæu kroz polja tabela, te pristupe zaglavlju i informaciji drugog polja. Ako nisu dobro oznaèene, te tabele neæe opskrbiti korisnièke agente prikladnom informacijom (vidi smjernicu 3.).

Sljedeæe æe provjerne toèke biti izravno korisne osobama koje pristupaju tablici zvuènim putem (npr. ekranski èitaèi ili osobnim raèunalom u automobilu), onima koji gledaju samo dio stranice (npr. slijepima i slabovidnima koji koriste govornu izlaznu informaciju ili Brailleov prikaz), te korisnicima s malim monitorima.

Provjerne toèke:

5.1. Za podatke u tablicama definirajte zaglavlja redova i stupaca.[1. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite TD da bi definirali æelije i TH da bi definirali zaglavlja.

Tehnike za provjernu toèku 5.1.

5.2. Kod tablica podataka koje imaju dvije ili više logièke razine zaglavlja koristite oznaèivanje kako bi povezali polja podataka s poljima zaglavlja. [1. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite THEAD, TFOOT i TBODY za grupiranje redova, COL i COLGROUP za grupiranje stupaca, te atribute "axis", "scope" i "headers" da bi opisali složenije odnose meðu podacima.

Tehnike za provjernu toèku 5.2.

5.3. Ne koristite tablice za izgled stranice osim ako tablica ima smisla kad je linearizirana. Ako to nije sluèaj, omoguæite alternativni ekvivalent (koji može biti i linearizirana verzija). [2. prioritet]

Kada korisnièki agenti budu podržavali stilske predloške, tablice se ne bi smjele koristiti za izgled. Vidi provjernu toèku 3.3.

Tehnike za provjernu toèku 5.3.

5.4. Ako koristite tablicu za raspored, ne koristite nikakvo strukturalno oznaèivanje u svrhu vizualnog oblikovanja. [2. prioritet]

Na primjer, u HTML-u ne koristite TH element da bi se prikazao centriran sadržaj æelije.

Tehnike za provjernu toèku 5.4.

5.5. Osigurajte sažetke tabela. [3. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite atribut "summary" TABLE elementa.

Tehnike za provjernu toèku 5.5.

5.6. Osigurajte kratice za imena zaglavlja. [3. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite "abbr" atribute za TH element.

Tehnike za provjernu toèku 5.6.

Smjernica 6. Omoguæite prikladni prikaz stranica koje koriste nove tehnologije

Osigurajte da su stranice pristupaène èak i kada nove tehnologije nisu podržane ili su iskljuèene.

Iako bi autori trebali koristiti nove tehnologije koje rješavaju postojeæe probleme, trebali bi i znati kako oblikovati stranice da rade sa starijim preglednicima ili za sluèajeve kada su u pregledniku nove tehnologije iskljuèene.

Provjerne toèke:

6.1. Organizirajte dokument tako da se može èitati bez stilskog predloška. Na primjer, kada se HTML dokumentu pristupa bez stilskih predložaka, dokument se mora moæi proèitati. [1. prioritet]

Ako je organizacija sadržaja logièna, pristup æe biti smislen i kada su predlošci stranica iskljuèeni ili nisu podržani.

Tehnike za provjernu toèku 6.1.

6.2. Osigurajte da su ekvivalenti za dinamièki sadržaj obnovljeni kada se i sam sadržaj mijenja. [1. prioritet]

Tehnike za provjernu toèku 6.2.

6.3. Osigurajte moguænost korištenja stranica kada su skripte, minijaturne aplikacije ili ostali programski objekti iskljuèeni ili nisu podržani. Ako to nije moguæe, osigurajte ekvivalentnu informaciju na pristupaènim alternativnim stranicama. Na primjer, osigurajte da hiperveze u skriptama rade i kada su skripte iskljuèene ili nisu podržane (npr. ne koristite "javascript" kao cilj hiperveza). Ako nije moguæe stranicu uèiniti korisnom bez skripti, osigurajte tekstualni ekvivalent s NONSCRIPT elementom, koristite tzv. server-side skriptu umjesto korisnièke skripte ili pak osigurajte alternativnu pristupaènu stranicu prema provjernoj toèki 11.4. Vidi i smjernicu 1.

Tehnike za provjernu toèku 6.3.

6.4. Osigurajte da su rukovoditelji dogaðaja (event handlers) skripta i minijaturnih aplikacija neovisni o ulaznim ureðajima. [2. prioritet]

Vidi i definiciju neovisnosti u ureðajima.

Tehnike za provjernu toèku 6.4.

6.5. Osigurajte pristupaènost dinamièkog sadržaja ili osigurajte alternativni prikaz stranice. [2. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite NONFRAMES na kraju svakog skupa okvira. Za neke aplikacije server-side skripte mogu biti pristupaènije nego one korisnièke.

Tehnike za provjernu toèku 6.5.

Vidi provjernu toèku 11.4.

Smjernica 7. Omoguæite korisniku nadzor nad animiranim (time-sensitive) promjenama sadržaja.

Osigurajte da kretanje, titranje i automatsko obnavljanje objekata ili stranica može biti trenutaèno ili potpuno zaustavljeno.

Kretanje teksta može prouzrokovati smetnje da ga osobe s kognitivnim ili vizualnim poteškoæama ne mogu proèitati dovoljno brzo i toèno, a takoðer ometa i ekranske èitaèe.

Sve dok korisnièki agenti ne osiguraju prikladne mehanizme, autori moraju sami osigurati sljedeæe provjerne toèke.

Provjerne toèke:

7.1. Dok korisnièki agenti ne dopuste kontrolu titranja, izbjegavajte ju. [1. prioritet]

Osobe s fotosenzibilnom epilepsijom mogu dobiti napade potaknute bljeskanjem 4-59 titraja u sekundi (Hertz) s vrhuncem osjetljivosti na 60 titraja u sekundi, kao i kod brze promjene iz tamnog u svjetlo (kao stroboskop).

Tehnike za provjernu toèku 7.1.

7.2. Dok korisnièki agenti ne dopuste kontrolu titranja, izbjegavajte korištenje titranja sadržaja. [2. prioritet]

Tehnike za provjernu toèku 7.2.

7.3. Dok korisnièki agenti ne dopuste korisnicima da ‘zamrznu’ sadržaj koji se kreæe, izbjegavajte svako kretanje na stranicama.[2. prioritet]

Kada stranica sadrži pokretni sadržaj, u skriptu ili u minijaturnu aplikaciju ukljuèite mehanizam koji korisnicima dopušta da zamrznu kretanje. Korištenje stilskog predloška sa skriptom za stvaranje animacije dopušta korisnicima da iskljuèe ili preskoèe taj efekt. Vidi smjernicu 8.

7.4. Dok korisnièki agenti  ne budu imali moguænost zaustavljanja osvježavanja, ne radite stranice koje se periodièki automatski osvježavaju. [2. prioritet]

Na primjer, u HTML-u ne osvježavajte stranice automatski sa "http-equiv=refresh" dok korisnièki agenti ne dopuste korisnicima da iskljuèe tu moguænost.

Tehnike za provjernu toèku 7.4

7.5. Dok korisnièki agenti ne dostignu moguænost zaustavljanja automatskog usmjeravanja, ne koristite tekstualno oznaèivanje za automatsko preusmjeravanje stranica, veæ podesite poslužitelj za tu svrhu. [2. prioritet]

Tehnike za provjernu toèku 7.5

Primjedba. BLINK i MARQUEE elementi nisu definirani u niti jednoj W3C HTML specifikaciji i ne bi se trebali koristiti. Vidi smjernicu 11.

Smjernica 8. Osigurajte izravan pristup uloženim (embedded) korisnièkim suèeljima.

Osigurajte da korisnièko suèelje slijedi naèela pristupaènog dizajna, funkcionalnosti neovisne o ureðaju, operabilnosti tipkovnice, samoglasnosti (selfvoicing), itd.

Kada uloženi objekt ima svoje ‘vlastito suèelje’, ono, kao i suèelje samog preglednika, mora biti pristupaèno. Ako se suèelje uloženog objekta ne može uèiniti pristupaènim, osigurajte alternativno rješenje.

Primjedba. Za najnovije informacije o pristupaènosti suèelja pogledajte Smjernice za pristupaènost korisnièkih agenata (User Agent Accesibility Guidelines, [WAI-USERAGENT]) i Smjernice za pristupaènost autorskih alata (Authorising Tool Accessibility Guidelines, [WAI-AUTOOL]).

Provjerna toèka:

8.1 Programske elemente, kao što su skripte i minijaturne aplikacije, uèinite izravno pristupaènim ili uskladivim s pomoænim tehnologijama [1. prioritet] ako je funkcionalnost važna, inaèe [2. prioritet].Vidi smjernicu 6.

Tehnike za provjernu toèku 8.1

Koristite moguænosti koje dopuštaju aktiviranje elemenata stranice preko raznih ulaznih jedinica.

Neovisnost o ureðajima znaèi da korisnik može stupiti u interakciju s korisnièkim agentom ili dokumentom koristeæi se ulaznom (ili izlaznom) jedinicom koju preferira - miš, tipkovnica, glasovni unos, i sl. Ako se, na primjer, kontrola forme može aktivirati samo pomoæu miša ili drugog pokazivaèkog ureðaja, slijepa osoba koja pristupa stranici preko glasovnog ulaza, tipkovnice ili nekog drugog ne-pokazivaèkog ulaznog ureðaja, neæe je moæi koristiti.

Primjedba. Osiguravanje tekstualnih ekvivalenata za image map ili za slike koje se koriste kao hiperveze, omoguæuje interakciju s njima bez pokazivaèkog ureðaja. Vidi smjernicu 1.

Stranice koje dopuštaju interakciju preko tipkovnice pristupaène su veæinom i kroz govorno suèelje ili naredbenu liniju.

Provjerne toèke:

9.1 Omoguæite image map na strani klijenta umjesto na strani poslužitelja, osim gdje se regije ne mogu definirati raspoloživim geometrijskim oblicima. [1. prioritet]

Vidi smjernicu 1.1, 1.2 i provjernu toèku 1.5

Tehnike za provjernu toèku 9.1

9.2 Osigurajte da se svakim elementom koji ima vlastito suèelje može upravljati neovisno o ureðaju pristupa. [2. prioritet].

Vidi definiciju neovisnosti o ureðajima.

Vidi smjernicu 8.

Tehnike za provjernu toèku 9.2

9.3 U skriptama specificirajte logièke rukovoditelje dogaðajima (logical event handlers) umjesto rukovoditelje dogaðajima ovisnih o ureðajima (device-dependent event handlers).[2. prioritet]

Tehnike za provjernu toèku 9.3

9.4 Kreirajte logièki slijed tabulatora kroz hiperveze, kontrole formi i objekte.[3. prioritet]

Na primjer, u HTML-u specificirajte slijed tabulatora koristeæi se "tab index" atributom ili osigurajte logièan dizajn stranice.

Tehnike za provjernu toèku 9.4

9.5 Pobrinite se da važne hiperveze (ukljuèujuæi i one na image map na klijentovoj strani), kontrole formi i njihove skupine imaju kratice na tipkovnici. [3. prioritet]

Na primjer, u HTML-u, specificirajte kratice koristeæi se "accesskey" atributom.

Tehnike za provjernu toèku 9.5

Smjernica 10. Koristite pristupaèna rješenja

Koristite pristupaèna rješenja kako bi pomoæne tehnologije i stariji preglednici radili ispravno.

Na primjer, stariji preglednici ne dopuštaju korisnicima pristup okviru za editiranje (editbox). Stariji ekranski èitaèi èitaju povezane hiperveze kao jednu hipervezu zbog èega je tim aktivnim elementima teško ili nemoguæe pristupiti. Isto tako, mijenjanje aktivnog prozora ili otvaranje novih može biti vrlo zbunjujuæe korisnicima koji ne vide što se dogodilo.

Primjedba. Sljedeæe provjerne toèke vrijede sve dok korisnièki agenti (što ukljuèuje i pomoæne tehnologije) ne riješe ove probleme. One su klasificirane kao ‘privremene’, što znaèi da ih Radna skupina za smjernice mrežnog sadržaja (Web Content Guidelines Working Group) smatra ispravnim i nužnim za pristupaènost mrežnih sadržaja u vrijeme pisanja ovog dokumenta. No, oèekuje se da æe ove provjerne toèke biti nepotrebne u buduænosti kad mrežne tehnologije osiguraju oèekivane moguænosti i svojstva.

Provjerne toèke:

10.1 Dok korisnièki agenti ne ukljuèe puni nadzor nad prozorima, ne dopustite automatsko mijenjanje radnog prozora ili pojavljivanje novih bez korisnièkog dopuštenja. [2. prioritet]

Na primjer, u HTML-u izbjegavate korištenje okvira èija je meta novi prozor.

10.2 Dok korisnièki agenti ne poènu podržavati eksplicitne asocijacije izmeðu oznaka i kontrola forme, za sve kontrole forme s implicitno asociranim oznakama, osigurajte da je oznaka pravilno pozicionirana. [2. prioritet]

Oznaka mora biti u liniji koja prethodi kontroli (sa samo jednom oznakom i kontrolom po liniji) ili neposredno prethoditi svojoj kontroli u istoj liniji (dopuštena je više nego jedna kontrola/oznaka po liniji).

Vidi smjernicu 12.4

10.3 Dok korisnièki agenti (što ukljuèuje i pomoæne tehnologije) ne budu imali moguænost praæenja tekstova jednih pored drugih (side-by-side), ponudite linearni tekst kao alternativu (na istoj ili nekoj drugoj stranici) za sve tablice koje slažu (prelomljeni) tekst u paralelne stupce. [3. prioritet]

Primjedba. Pogledajte definiciju linearne tablice. Ova kontrolna toèka pomaže osobama s korisnièkih agentima (kao što su neki ekranski èitaèi) koji ne mogu upravljati blokovima teksta predstavljenim jednih pored drugih; ova kontrolna toèka ne bi trebala sprijeèiti autore od korištenja tablica za prikaz tabliènog sadržaja.

10.4 Dok korisnièki agenti ne budu imali moguænost upravljanja praznim kontrolama, koristite zadane vrijednosti i tzv. place-holding znakove u okvirima za editiranje i podruèjima s tekstom. [3. prioritet]

Na primjer, u HTML-u, uèinite ovo za TEXTAREA i INPUT.

Tehnike za provjernu toèku 10.4

10.5 Dok korisnièki agenti (što ukljuèuje i pomoæne tehnologije) ne budu imali moguænost odvojenog prikazivanja pojedinih susjednih hiperveza, izmeðu susjednih hiperveza ukljuèite znakove (okružene razmacima) koji sami nisu hiperveza. [3. prioritet]

Tehnike za provjernu toèku 10.5

Smjernica 11. Koristite W3C tehnologije i smjernice.

Koristite W3C (prema specifikacijama) i pratite smjernice za pristupaènost. Kada nije moguæe koristiti W3C tehnologije ili kada to rezultira neprihvatljivim rješenjima, osigurajte jednakovrijednu pristupaènu alternativu.

W3C tehnologije (npr. HTML, CSS, itd.) predlažu postojeæe smjernice iz nekoliko razloga.

· W3C tehnologija ukljuèuje uložene (built-in) pristupaène moguænosti.

· W3C specifikacije prolaze ranu recenziju kako bi se osiguralo da problemi oko pristupaènosti budu razmotreni u fazi oblikovanja

· W3C specifikacije razvijene su u otvorenom, industrijski koncenzualnom procesu.

Mnogi ne-W3C formati (npr. pdf, shockwave) zahtijevaju za rad sa svojim dokumentima posebnu aplikaciju. Ovi formati èesto se ne mogu pregledavati uz pomoæ standardnih korisnièkih agenata (što ukljuèuje i pomoæne tehnologije). Izbjegavanje nestandardnih i ne-W3C moguænosti (elemenata, atributa, ekstenzija) uèinit æe stranice pristupaènije veæem broju korisnika s raznolikim hardverom i softverom. Kada se nepristupaène tehnologije moraju koristiti, potrebno je osigurati ekvivalentne pristupaène sadržaje. I kad se prihvate W3C tehnologije, moraju se koristiti u skladu sa smjernicama o pristupaènosti sadržaja. Rabite li nove tehnologije, osigurajte prikladni prikaz. Vidi smjernicu 6.

Primjedba. Konvertiranje dokumenata (pdf, postscript, itd.) u W3C jezike za oznaèivanje ne stvara uvijek pristupaèan dokument. Stoga, provjerite pristupaènost i moguænost korištenja svake stranice nakon konverzije (vidi dio o provjeri ispravnosti). Bude li prilikom konverzije problema, potrebno je stranice preurediti sve dok se njihov izvorni prikaz prikladno ne predoèi, ili osigurati HTML, tj. tekstualnu verziju.

Provjerna toèka:

11.1 Koristite najnovije dostupne i prikladne W3C tehnologije. [2. prioritet]

Za informacije o tome kako pronaæi najnovije W3C specifikacije i [WAI-UA-SUPPORT] o podršci korisnièkih elemenata za najnovije W3C tehnologije pogledaj Popis referenci.[2. prioritet]

Tehnike za provjernu toèku 11.1

11.2 Izbjegavajte zastarjele W3C tehnologije [2. prioritet].

Na primjer, HTML-u ne koristite zastarjeli FONT element, veæ umjesto toga koristite stilske predloške (npr. "Font" atribut u CSS-u).

Tehnike za provjernu toèku 11.2

11.3. Osigurajte informacije na naèin da korisnici mogu primati dokumente prema njihovom izboru (jezik, vrsta sadržaja itd.) [3. prioritet]

Tehnike za provjernu toèku 11.3

11.4 Ako ni nakon najboljih pokušaja ne možete stvoriti pristupaènu stranicu, napravite hipervezu na alternativnu stranicu koja koristi W3C tehnologije, koja je pristupaèna, ima ekvivalentne informacije ili funkcionalnost, te koja se osvježava jednako èesto kao i nepristupaèna (izvorna) stranica [1. prioritet]

Tehnike za provjernu toèku 11.4

Primjedba. Autori bi se trebali poslužiti alternativnim stranicama samo kad druga rješenja ne uspiju jer se one uglavnom ažuriraju rjeðe od onih izvornih. Zastarjela stranica može biti jednako frustrirajuæa kao i ona nepristupaèna jer su u oba sluèaja informacije s izvorne stranice nedostupne. Pri automatskom generiranju alternativnih stranica ažuriranje može biti èešæe, no autori sadržaja još uvijek moraju paziti da generirane stranice imaju smisla i da korisnici mogu upravljati siteom tako da prate hiperveze na izvornim i alternativnim stranicama, ili oboje. Prije nego što pribjegnete alternativnim stranicama, ponovno razmotrite dizajn originalne stranice.

Osigurajte informacije o kontekstu i orijentaciji kako bi korisnici lakše razumjeli složene stranice ili elemente.

Grupiranje elemenata i davanje kontekstualnih informacija o vezama meðu elemenatima može biti korisno svim korisnicima. Dijelovi stranice mogu biti teški za interpretaciju osobama s kognitivnim i vizualnim poteškoæama.

Provjerne toèke:

12.1 Naslovite svaki okvir radi identifikacije i navigacije. [1. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite "title" atribut FRAME elemenata.

Tehnike za provjernu toèku 12.1

12.2 Opišite svrhu okvira i u kakvom su meðusobnom odnosu ako to nije oèito iz samog naslova. [2. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite "longdesc" ili opisnu hipervezu.

Tehnike za provjernu toèku 12.2

12.3 Podijelite velike blokove informacija na lakše shvatljive dijelove kada je to prikladno i prirodno. [2. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite OPTGROUP da bi grupirali OPTION elemente unutar SELECT-a; grupirajte kontrole formi sa FILLSET i LEGEND; koristite ugniježðene (nested) liste kada su prikladne, te zaglavlja za strukturiranje dokumenata itd. Vidi smjernicu 3.

Tehnike za provjernu toèku 12.3

12.4 Dovedite naslove u eksplicitnu vezu s njihovim kontrolama. [2. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite LABEL i "FOR" atribut.

Tehnike za provjernu toèku 12.4

Osigurajte jasne i trajne navigacijske mehanizme - informaciju o orijentaciji, navigacijsku traku, plan stranica (site map) i dr. u cilju bržeg pronalaženja potrebnih podataka.

Jasni i dosljedni navigacijski mehanizmi važni su osobama s kognitivnim poteškoæama ili sljepoæom, a od pomoæi su svim korisnicima.

Provjerne toèke:

13.1 Jasno definirajte odredište svake hiperveze [2. prioritet]

Tekst hiperveze trebao bi biti dovoljno jasan kad se èita izvan konteksta, bilo odvojeno bilo kao dio niza hiperveza. Tekst hiperveze isto bi tako trebao biti sažet.

Na primjer, u HTML-u napišite "informacija o hipervezi 4.3" umjesto "klikni/pritisni ovdje". Uz jasan tekst hiperveze autori sadržaja mogu još više pojasniti odredište hiperveze s informativnim naslovom hiperveze (npr. u HTML-u "title" atribut)

Tehnike za provjernu toèku 13.1

13.2 Navedite metapodatke kako biste dodali semantièke informacije o stranicama i siteu. [2. prioritet] Koristite RDF ([RDF 2]) da biste pružili informaciju o autoru dokumenta, vrsti sadržaja i dr.

Primjedba. Neki HTML korisnièki agenti mogu izgraditi navigacijske alate iz relacija dokumenata opisanim elementom HTML LINK i atributima "REL" ili "REV" (npr., REL="next", REL="previous", REL= " index", itd.)

Vidi provjernu toèku 13.5

Tehnike za provjernu toèku 13.3

13.4 Navigacijske mehanizme koristite dosljedno [2. prioritet]

Tehnike za provjernu toèku 13.4

13.5 Osigurajte navigacijske trake da biste istaknuli i osigurali pristup navigacijskom mehanizmu [3. prioritet]

Tehnike za provjernu toèku 13.5

13.6 Grupirajte srodne hiperveze, identificirajte ih (za korisnièke agente) i osigurajte naèin da se zaobiðu. [3. prioritet]

Tehnike za provjernu toèku 13.6

13.7 Ako postoji opcija pretraživanja, omoguæite razlièite vrste pretraživanja za razlièite razine vještina i potreba. [3. prioritet]

Tehnike za provjernu toèku 13.7

13.8 Stavite znaèajnije informacije na poèetak paragrafa, popisa i sl. [3. prioritet]

Primjedba. Ovo se najèešæe naziva ‘trpanje naprijed’ (front-loading) i posebno pomaže ljudima koji pristupaju informacijama uz pomoæ serijskih ureðaja kao što su sintetizeri govora.

Tehnike za provjernu toèku 13.8

13.9 Osigurajte informacije o skupnim dokumentima (oni koji ukljuèuju više stranica). [3. prioritet]

Na primjer, u HTML-u specificirajte skupove dokumenata s LINK elementom i "rev" atributima. Drugi naèin za stvaranje skupa je izgradnjom arhive (zip, ter i gzip, stuffit, itd.) koja sadržava više stranica.

Primjedba. Osobama koje sporo pretražuju offline obrada može uštedjeti dosta novca.

Tehnike za provjernu toèku 13.9

13.10 Osigurajte naèine da se preskoèi ASCII umjetnost koja sadrži više redaka. [3. prioritet]

Vidi kontrolnu toèku 1.1 i primjer ASCII umjetnosti u rjeèniku pojmova.

Tehnike za provjernu toèku 13.10

Smjernica 14. Osigurajte da su dokumenti jasni i jednostavni.

Osigurajte da su dokumenti jasni i jednostavni kako bi ih se bolje shvatilo.

Dosljedan raspored stranice, prepoznatljiva grafika i lako razumljiv jezik pomažu svim korisnicima, a posebno ljudima s kognitivnim poteškoæama ili slabostima u èitanju. (Ipak, osigurajte da slike imaju tekstualni ekvivalent.)

Korištenje jasnog i jednostavnog jezika unaprjeðuje uèinkovitu komunikaciju. Takoðer, koristi i osobama èiji je materinji jezik drugaèiji od Vašeg, te onima koji komuniciraju znakovnim jezikom.

Provjerne toèke:

14.1 Koristite najjasniji jezik koji je prikladan za sadržaj stranica. [1. prioritet]

Tehnike za provjernu toèku 14.1

14.2 Zamijenite tekst s grafièkim ili zvuènim prikazom kada æe to pridonijeti razumijevanju. [3. prioritet] Vidi smjernicu 1.

Tehnike za provjernu toèku 14.2

14.3 Stvorite dosljedan stil prikaza.[3. prioritet]

Tehnike za provjernu toèku 14.3

Dodatak A. -- Provjera pristupaènosti

Provjerite pristupaènost automatskim alatima, te prosudbom drugih osoba. Automatske metode uglavnom su brze i praktiène, ali ne mogu prepoznati sve probleme. Druge osobe pomoæi æe u osiguravanju jasnoæe jezika i jednostavne navigacije.

Poènite koristiti metode provjere pristupaènosti u najranijim fazama razvoja. Problemi pristupaènosti koji se rano uoèe najlakše se mogu ispraviti i izbjeæi.

Slijedi nekoliko temeljnih metoda za provjeru pristupaènosti (o njima se više raspravljalo u dijelu o provjeri pristupaènosti u Tehnikama).

1. Upotrijebite automatski alat za provjeru pristupaènosti i alat za automatsku provjeru ispravnosti preglednika. Primijetite da softverski alati ne uoèavaju sve probleme pristupaènosti kao što su jasnoæa opisa hiperveze, upotrebljivost tekstualnih ekvivalenata, itd.

2. Provjerite ispravnost sintakse (HTML, XML itd.)

3. Provjerite ispravnost stilskog predloška (npr. CSS)

4. Upotrijebite tekstualni preglednikili emulator.

5. Upotrijebite više grafièkih preglednika i to:

·        sa snimljenim zvukom i grafikom

·        bez usnimljene grafike

·        bez usnimljenog zvuka

·        bez miša

·        bez usnimljenih okvira, skripti, stilskih predložaka, minijaturnih aplikacija.

6. Upotrijebite nekoliko starijih i novijih preglednika.

7. Koristite samoglasovni (self-voicing) preglednik, ekranske èitaèe, softversko pojaèalo zvuka itd.

8. Koristite automatsku pravopisnu provjeru. Osoba koja èita stranicu sa sintetizatorom govora možda neæe uspjeti odgonetnuti pogrešno napisanu rijeè. Pazite na gramatiku.

9. Recenzirajte dokument na jasnoæu i jednostavnost. Statistike èitljivosti, kao one koje generiraju neki programi za obradu teksta, mogu biti korisni indikatori. Još je bolje pitati iskusnu osobu za jasnoæu i jednostavnost napisanog sadržaja. Oni isto tako mogu prepoznati potencijalno osjetljive kulturološke i druge probleme koji bi se mogli pojaviti uslijed korištenja jezika i ikona.

10. Kontaktirajte ljude s tjelesnim ošteæenjima i posebnim potrebama da recenziraju dokumente jer bi mogli dati vrijedne informacije o pristupaènosti i korisnosti sadržaja.

ASCII umjetnost (ASCII art)

ASCII umjetnost odnosi se na stvaranje slika koristeæi se tekstualnim znakovima i simbolima, npr. :-) ‘smješko’ (smiley). Postoji i ASCII lik koji prikazuje odnos izmeðu frekvencije bljeska i fotokonvulzivne reakcije kod pacijenata sa zatvorenim i otvorenim oèima [preskoèi ASCII lik, opis grafikona].

Autor sadržaja (content developer)

Autor mrežnih sadržaja ili dizajner sitea.

Autorski alat (authoring tool)

HTML editori, alati za konverziju dokumenata i alati koji iz baza podataka generiraju mrežni sadržaj su sve alati za izradu Mrežnih stranica. Za informacije o razvijanju pristupaènih alata vidi Smjernice za pristupaènost autorskog alata ([WAI-AUTOOLS]).

Brailleovo pismo koristi se sa šest toèaka u razlièitim uzorcima koji prikazuju slova i brojke koje mogu èitati slijepi koristeæi se jagodicama prstiju. Rijeè accessible na Brailleovom pismu izgleda ovako:

Brailleov redak (Braille display) podiže ili spušta uzorke toèaka na elektronièkom ureðaju, najèešæe raèunalu. Rezultat je jedan redak Brailleovog pisma koji se može mijenjati. Postojeæi Brailleovi redci mogu prikazivati od jednog polja (šest ili osam toèaka) do osamdeset polja; veæina ima izmeðu 12 i 20 polja .

Dinamièki HTML (Dynamic HTML)

DHTML je marketinški termin, a odnosi se na skupinu standarda kao što su HTML, stilski predlošci, modeli objekta dokumenta [DOM1] i skriptiranje. Ipak, ne postoji W3C specifikacija koja službeno definira DHTML. Veæina smjernica može se primijeniti na aplikacije koje koriste DHTML, a sljedeæe su smjernice usmjerene na probleme vezane uz skriptiranje i stilske predloške: smjernica 1, 3, 6, 7 i 9.

Dok korisnièki agenti ... (until user agents...)

Veæina smjernica zahtijeva od autora sadržaja da osigura pristupaène stranice. Ipak, postoje elementi pristupaènosti koje bi bolje riješili korisnièki agenti (ukljuèujuæi i pomoæne tehnologije). U vrijeme pisanja ovog dokumenta ne osiguravaju svi korisnièki agenti i pomoæne tehnologije traženu pristupaènost (npr. neki korisnièki agenti ne dopuštaju iskljuèivanje titrajuæeg sadržaja, dok se neki ekranski èitaèi teško snalaze s tablicama). Provjerne toèke koje sadržavaju izraz "Dok korisnièki agenti..." zahtijevaju od autora sadržaja da osiguraju dodatnu podršku za pristupaènost dok veæina dostupnih korisnièkih agenata ne ukljuèe neophodne moguænosti pristupaènosti.

Primjedba. Na W3C WAI stranicama ([WAI-UA-SUPPORT]) nalaze se informacije o pristupaènosti mrežnih sadržaja koje podržavaju korisnièki agenti. Potièemo autore da provjeravaju ovu stranicu radi novih obavijesti.

Ekranski èitaè (screen reader)

Softver koji korisniku naglas èita sadržaj na zaslonu. Uglavnom ga koriste slijepe osobe. Valja napomenuti da ekranski èitaèi mogu proèitati samo ispisani tekst, ali ne i slikani.

Ekransko poveæalo (screen magnifier)

Softverski program koji poveæava dio zaslona. Uglavnom ga koriste osobe slabijeg vida.

Ekvivalent (equivalent)

Sadržaj je ekvivalentan drugom kad oba ispunjavaju potpuno istu funkciju ili svrhu prilikom prikazivanja korisniku. U kontekstu ovog dokumenta, ekvivalent mora ispuniti potpuno istu funkciju osobi s posebnim potrebama (barem koliko je to moguæe s obzirom na vrstu posebne potrebe i stanje tehnologije) kao što glavni sadržaj ispunjava osobi bez posebnih potreba. Npr. tekst “puni mjesec" može davati istu informaciju kao i slika punog mjeseca. Imajmo na umu da je ekvivalentna informacija usmjerena na ispunjavanje iste funkcije. Ako je slika dio hiperveze, a razumijevanje slike je bitno za pogaðanje odredišta hiperveze, tada ekvivalent mora takoðer davati korisnicima i podatak o odredištu hiperveze.

Osiguravanje ekvivalentne informacije jedan je od osnovnih naèina na koji autori mogu svoje dokumente uèiniti pristupaènim ljudima s posebnim potrebama.

Ekvivalent može i opisati sadržaj (npr. kako on izgleda ili zvuèi). Primjerice, da bi korisnici mogli razumjeti informaciju prikazanu složenim grafikonom, autor bi trebao opisati vizualnu informaciju iz grafikona. Buduæi da se tekstualni sadržaj korisnicima može prikazati kao sintetizirani govor, vizualno prikazan tekst, te uz pomoæ Brailleovog pisma, ove smjernice zahtijevaju tekstualni ekvivalent za grafièke i auditivne informacije. Tekstualni ekvivalenti moraju biti pisani tako da prenose sav bitan sadržaj. Ne-tekstualni ekvivalent (npr. zvuèni opis, vizualni prikazi, video osobe koja prièa prièu koristeæi se znakovnim jezikom, itd.) isto tako poboljšava pristupaènost za osobe koje ne mogu pristupiti vizualnim informacijama ili pisanom tekstu, što ukljuèuje i osobe s kognitivnim poteškoæama, sljepoæom, gluhoæom i poteškoæama pri uèenju. Ekvivalentna informacija može se dati na razne naèine: putem atributa (npr. tekstualna vrijednost "alt" atributa u HTML-u i SMIL-u), kao dio sadržaja elementa (npr. OBJECT u HTML-u), kao dio teksta dokumenta ili preko dokumenta vezanog hipervezom (npr. odreðenog "longdesc" atributom u HTML-u ili opisnom hipervezom). Ovisno o složenosti ekvivalenta, ponekad je neophodno kombinirati tehnike (npr. koristiti "alt" za skraæeni sadržaj starim èitateljima, "longdesc" za hipervezu za detaljniju informaciju novim èitateljima). Detalje o tome kako i kada davati ekvivalentne informacije vidi u Tehnikama.

Tekstualni izvod je tekstualni ekvivalent auditivne informacije koja ukljuèuje izgovorene rijeèi i neizgovorene zvukove kao što su zvuèni efekti. Podnaslov (titl) je sinkroniziran tekstualni izvod auditivnog zapisa ili video prezentacije. On je najèešæe prikazan tako što je dodan na video, a pomaže osobama sa slušnim ošteæenjem i svakome tko ne može èuti auditivni zapis (npr. u buènim uvjetima). Usporedni tekstualni izvod kombinira podnaslove s tekstualnim opisima video informacija (opisi glumaca, govora tijela i promjena scena). Ovi ekvivalenti služe slijepima, gluhima i osobama koje nemaju tehnièku moguænost gledanja filmova, animacija, itd. Isto tako, ovakve informacije postaju dostupne preglednièkim mehanizmima.

Jedan primjer ne-tekstualnog ekvivalenta je zvuèni opis glavnih elemenata. Opis je ili prije snimljen ljudski glas ili sintetizirani glas (snimljen ili generiran za vrijeme prikazivanja). Zvuèni opis je sinkroniziran s audio zapisom i obièno se javlja za vrijeme neutralnih pauza. Zvuèni opis ukljuèuje informaciju o akcijama, govoru tijela, grafici i promjeni scena.

Element (element)

Ovaj dokument koristi termin "element" u strogom SGML znaèenju kao sintaktièku tvorevinu, kao logièku tvorevinu (zaglavlje ili lista), te opæenito za oznaèivanje sadržaja (video ili zvuka). Drugo znaèenje naglašava da bi se smjernica nastala zbog HTML-a mogla lako primijeniti na drugi jezik za oznaèavanje. Primijetite da neki (SGML) elementi imaju sadržaj koji se prikazuje (npr. P, LI, ili TABLE elementi u HTML-u), neki su zamijenjeni vanjskim sadržajem (npr. IMG), a oni koji utjeèu na procesiranje (npr. STYLE i SCRIPT) uzrokuju da informacija bude procesirana kao stilski predložak ili SCRIPT ENGINE. Element koji uzrokuje da tekstualni znakovi budu dio dokumenta zove se tekstualni element.

Kompatibilnost s prethodnim (backword compatibility)

Dizajn koji nastavlja raditi sa starijim inaèicama jezika, programa, itd.

Korisnièki agent (user agent)

Softver za pristup mrežnom sadržaju što ukljuèuje grafièke, tekstualne i glasovne preglednike, mobilne telefone i softverske tehnologije kao što su ekranski èitaèi i poveæala, te softver za prepoznavanje glasa.

Linearizirana tablica (linearised table)

Postupak prikazivanja tablice gdje sadržaji polja postaju nizovi odlomaka. Odlomci æe se pojaviti u istom redoslijedu kao polja definirana u izvornom dokumenta. Polja bi trebala imati smisla kada se èitaju po redu i trebala bi ukljuèivati strukturalne elemente (koji stvaraju odlomke, zaglavlja, liste itd.)

Image map

Slika koja je podijeljena u regije kojima su pridodane akcije. Pritisak mišem na aktivnu regiju uzrokovat æe akciju.

Kada korisnik odabere aktivnu regiju na image map, na klijentovoj strani korisnièki agent prepoznaje aktiviranu regiju i prati hipervezu povezanu s njom. Pritiskom na aktivnu regiju image mape na klijentovoj strani šalje koordinate mjesta pritiska poslužitelju koji onda izvodi akciju. Autori sadržaja mogu image mapu uèiniti korisnièki pristupaènom tako što uèine pristup regijama image mape neovisnim o ureðajima. Image map sa strane klijenta dopušta korisnièkom agentu da daje neposrednu povratnu informaciju o tome da li je korisnikov pokazivaè iznad aktivne regije ili nije.

Minijaturna aplikacija (applet)

Navigacijski mehanizam (navigational mechanism)

Navigacijski mehanizam odnosi se na bilo koju metodu kojom korisnik može upravljati mrežnim stranicama.

Neki tipièni mehanizmi jesu:

Navigacijska traka je skup hiperveza na najvažnije dijelove dokumenta ili mrežnih stranica.

Sadržaj je popis (s hipervezama) najbitnijih dijelova dokumenta.

Neovisnost o ureðajima (device independant)

Korisnici moraju biti u moguænosti stupiti u interakciju s korisnièkim agentom (i dokumentom koji prikazuje) koristeæi se podržanim ulaznim i izlaznim ureðajima po vlastitom izboru i prema vlastitim potrebama. Ulazni ureðaji mogu biti pokazivaèki ureðaji, tipkovnice, Brailleovi ureðaji, mikrofoni i sl. Izlazni ureðaji mogu biti monitori, Brailleovi ureðaji i sintetizatori govora. Primijetite da "podrška za neovisnost o ureðajima" ne znaèi da korisnièki agenti moraju podržavati svaki ulazni ili izlazni ureðaj.

Korisnièki agenti bi trebali ponuditi razlièite ulazne i izlazne mehanizme za ureðaje koje podržavaju. Tako ako korisnièki agent podržava tipkovnicu i miš, korisnici bi trebali biti u moguænosti stupiti u interakciju sa svim ponuðenim, koristeæi se ili tipkovnicom ili mišem.

Osobno digitalno pomagalo (personal digital assistant, PDA)

PDA je mali, prijenosni raèunalni ureðaj. Veæina PDA-ova koristi se za voðenje osobnih podataka kao što su kalendari, kontakti i elektronièka pošta. PDA je najèešæe ureðaj s malim zaslonom koji stane u ruku.

Pomoæna tehnologija (assistive technology)

Hardver ili softver posebno oblikovan kao pomoæ za osobe s posebnim potrebama u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti. Pomoæna tehnologija ukljuèuje kolica, strojeve za èitanje, ureðaje za hvatanje, itd. U podruèju mrežne pristupaènosti najèešæe softverske pomoæne tehnologije ukljuèuju ekranske èitaèe i poveæala, sintetizatore govora i softver za glasovni unos, a koje èesto rade zajedno s preglednicima s grafièkom radnom površinom (izmeðu ostalima i korisnièkim agentima). Hardverske pomoæne tehnologije ukljuèuju alternativne tipkovnice i pokazivaèke ureðaje.

Prirodni jezik (natural language)

Govor, pismo ili znakovni ljudski jezik kao što su hrvatski, japanski, engleski i Braille. Na prirodni jezik sadržaja može se ukazati "lang" atributom u HTML-u. ([HTML40], sekcija 8.1] i "xml:lang" atributom u XML-u ([XML], sekcija 2.12).

Pristupaèan (accessible)

Sadržaj je pristupaèan kad ga može koristiti netko s posebnim potrebama.

Slika (picture)

Grafièka prezentacija.

Stilski predložak (style sheet)

Stilski predložak je skup postavki koji odreðuje prikaz dokumenta. Predlošci stranica mogu imati tri razlièita podrijetla: mogu ih napisati osobe koje stvaraju sadržaj, mogu ih stvoriti korisnici ili mogu biti uloženi u korisnièke agente. U CSS-u ([CSS]), interakcija izmeðu osobe koja osigurava sadržaj, korisnika i stilskog predloška korisnièkog agenta, zove se kaskada.

Obilježavanje prikaza (presentation markup) je obilježavanje koje postiže stilistièki (a ne strukturni) uèinak kao što su B ili I elementi u HTML-u. Primijetite da se STRONG i EM elementi ne smatraju elementima za obilježavanje jer prenose informaciju koja je neovisna o odreðenom fontu.

Struktura, prikaz i sadržaj dokumenta (document content, structure and presentation)

Sadržaj dokumenta odnosi se na ono što se u njemu govori prirodnim jezikom, slikama, zvukovima, animacijom, itd. Struktura dokumenta je naèin na koji je on logièki organiziran (po poglavljima, s uvodom i sadržajem). Element (npr. P, STRONG, BLOCKQUOTE u HTML-u) koji specificira strukturu dokumenta zove se strukturalni element.

Prikaz dokumenta je naèin na koji je dokument predstavljen (npr. kao da je tiskan, kao dvodimenzionalna grafièka prezentacija, kao tekst, sintetizirani govor, Braille, itd.). Element koji odreðuje prikaz dokumenta (npr. B, FONT, CENTER) zove se prikazni element.

Razmislite, na primjer, o zaglavlju dokumenta. Sadržaj zaglavlja je ono što se u zaglavlju navodi. U HTML-u zaglavlje je strukturalni element oznaèen, na primjer, H2 elementom. Naposljetku, prikaz zaglavlja mogao bi biti masno otisnuti blok teksta u margini, centrirani redak teksta, naslov izgovoren odreðenim stilom itd.

Tabelarna informacija (Tabular information)

Kada se tablice koriste za prikaz logièkih odnosa meðu podacima, ta se informacija zove ‘tabelarna informacija’, a tablice ‘tablice podataka’. Odnosi koji su izraženi tablicom mogu se prikazati vizualno (obièno u dvodimenzionalnoj mreži), zvuèno i slušno (npr. prije polja s informacijom o zaglavlju) ili u drugim formatima.

Tekst hiperveze (link text)

Prikazani tekstualni sadržaj hiperveze.

Informacija u dokumentu važna je ako je razumijevanje te informacije bitno za razumijevanje dokumenta.

Zastarjeli (deprecated)

Zastarjeli element ili atribut je onaj koji iz uporabe istiskuju novije tvorevine. Zastarjeli elementi mogu postati neupotrebljivi u buduæim inaèicama HTML-a. Popis HTML elemenata i atributa u Tehnikama pokazuje koji su elementi ili atributi zastarjeli u HTML-u 4.0. Autori bi trebali izbjegavati korištenje zastarjelih elemenata i atributa. Korisnièki agenti bi ih trebali nastaviti podržavati radi uskladivosti s prethodnim.

RetroSearch is an open source project built by @garambo | Open a GitHub Issue

Search and Browse the WWW like it's 1997 | Search results from DuckDuckGo

HTML: 3.2 | Encoding: UTF-8 | Version: 0.7.3